
Kad god netko počinje trenirati, obično očekuje da će ga to iscrpiti. Logično je pretpostaviti da će trošenje energije dovesti do manjka energije. Ipak, u praksi se događa nešto puno zanimljivije: ljudi koji se kreću redovito najčešće imaju više energije, bolju koncentraciju i stabilnije raspoloženje. Razlog nije magija, nego biologija.
Jedna od prvih stvari koje se događaju kad počneš vježbati je povećanje broja mitohondrija u mišićnim stanicama. To su doslovno “tvornice energije” u tijelu. Više mitohondrija znači da tijelo stvara više ATP-a, a ATP je osnovna valuta energije za svaku funkciju koju obavljaš tijekom dana.
Znanstvena istraživanja pokazuju da se mitohondrijski kapacitet može povećati i do 30% u samo mjesec dana redovitog umjerenog treninga. Zato organizam nakon nekog vremena prestaje biti “potrošač” energije i postaje njen učinkovitiji proizvođač.
Nakon treninga često se osjećaš življe, a ne praznije — i za to postoji vrlo konkretan razlog. Tjelovježba povećava lučenje dopamina i noradrenalina, neurotransmitera zaslužnih za budnost, fokus i osjećaj mentalne energije. To je onaj trenutak kad nakon treninga osjećaš jasniju glavu i bolju motivaciju.
Uz to, trening smanjuje kronično povišenu razinu kortizola. Kad je kortizol stalno visok zbog stresa, osjećaš se iscrpljeno čak i ako fizički nisi ništa radio. Zbog toga redovita tjelovježba često donosi više energije čak i ljudima koji treniraju relativno lagano.
Redovito kretanje poboljšava kvalitetu dubokog sna, a ne nužno trajanje. Tijelo se tijekom dubokog sna obnavlja najintenzivnije, pa ako taj ciklus postane kvalitetniji, dan automatski započinješ s više energije.
Znanstveni radovi dosljedno pokazuju da fizička aktivnost regulira cirkadijalni ritam — unutarnji sat koji određuje kad smo pospani, a kad budni. Zbog toga ljudi koji treniraju redovito puno rjeđe imaju problema s jutarnjom tromošću ili popodnevnim padom energije.
Jedna od najvećih prednosti treninga je adaptacija. Srce postaje učinkovitije, pluća bolje koriste kisik, a mišići obavljaju isti posao uz manji energetski trošak. To znači da se svakodnevne stvari — penjanje stepenicama, hodanje, obveze, pa čak i mentalni zadaci — više ne čine napornima.
Kad tijelo postane energetski ekonomično, manje se umaraš u svakodnevici. A kad se manje umaraš, ostaje ti više energije za ostatak dana.
Tjelovježba ne utječe samo na mišiće nego i na mozak. Kretanje smanjuje upalne procese povezane s osjećajem umora i povećava toleranciju na stres. Zato čak i kratki treninzi od 20–30 minuta mogu dovesti do izraženog porasta mentalne energije i bolje sposobnosti koncentracije.
Mnogi ljudi primijete da nakon redovitog vježbanja više nemaju onu “maglu” u glavi ili osjećaj mentalne istrošenosti usred dana. To nije slučajno — to je rezultat stabilnijeg neurokemijskog sustava.
Naš organizam nije baterija koja se jednostavno prazni. On je dinamičan sustav koji se prilagođava zahtjevima koje mu postavimo. Redovito kretanje dovodi do:
Zbog svega toga se ljudi koji treniraju obično osjećaju energičnije, a ne iscrpljenije.
Ako ti treba pomoć oko strukturiranja svog optimalnog treninga – javi mi se. Rado ću ti pomoći, a tvoje tijelo će uzvratiti dodatnom energijom za ostatak aktivnog dana.
Tvoj osobni trener, Lorenzo
Pošaljite mi poruku
Pošaljite mi poruku